Sportske povrede se ne događaju samo profesionalnim sportistima, već i rekreativcima I to bez obzira na to koliko pažnje posvetite svom telu i pripremi pre vežbanja.
Ali, postoji dobra vest! Fizioterapija može pomoći u bržem oporavku i povratku na teren – normalnom životu sportista i rekreativaca!
Sportske povrede su vrsta povreda koje se javljaju tokom fizičke aktivnosti, vežbanja ili bavljenja sportom. Sportske povrede mogu biti akutne (jednokratne) ili hronične (dugotrajne) i obično se javljaju kao posledica preteranog napora, nepravilnog kretanja ili kontakta sa drugim sportistima.
Zbog čestog javljanja sportskih povreda, veoma je važno da sportisti i rekreativci nauče kako da izbegnu, preveniraju ili mnimiziraju povrede. Pravilno zagrevanje pre aktivnosti, korišćenje odgovarajuće opreme, postepeno povećavanje intenziteta vežbanja i pravilno hlađenje nakon aktivnosti mogu smanjiti rizik od povreda. Važno je takođe da sportisti i rekreativci prepoznaju znakove povrede i da odmah preduzmu korake za lečenje i oporavak kako bi se izbegle dugotrajne posledice povrede.

Kada i kod koga se najčešće javljaju sportske povrede?
Sportske povrede se mogu javiti u bilo kom uzrastu, ali su posebno česte kod dece i mladih sportista. To je zato što su deca i mladi sportisti obično manje iskusni i manje svesni rizika od povrede, a istovremeno se njihova tela još uvek razvijaju i mogu biti osetljivija na povrede. Međutim, sportske povrede se javljaju i kod odraslih sportista, posebno onih koji se bave sportom na visokom nivou ili koji su bili neaktivni duži period i naglo počinju sa fizičkom aktivnošću.

Top 10 sportova u kojima se najčešče javljaju sportske povrede
Sportske povrede mogu se javiti u bilo kom sportu ili fizičkoj aktivnosti, ali neki sportovi su poznati po većem riziku od povreda.
Sportovi kod kojih se najčešće javljaju (dešavaju) povrede:
- Fudbal – povrede mišića i tetiva, povrede kostiju, povrede glave
- Košarka – povrede mišića i tetiva, povrede zglobova
- Skijanje – povrede zglobova, povrede kičme
- Rukomet – povrede mišića i tetiva, povrede kostiju
- Odbojka – povrede mišića i tetiva, povrede zglobova
- Biciklizam – povrede zglobova, povrede kičme
- Trčanje – povrede mišića i tetiva, povrede zglobova
- Gimnastika – povrede mišića i tetiva, povrede kičme
- Hokej na ledu – povrede mišića i tetiva, povrede kostiju, povrede glave
- Borilački sportovi – povrede mišića i tetiva, povrede kostiju, povrede glave
Važno je napomenuti da ovo nije iscrpna lista i da se sportske povrede mogu javiti u bilo kom sportu ili fizičkoj aktivnosti.

Koji su najčešći uzroci za nastank sportskih povreda?
Neki od najčešćih uzroka povreda u sportu su:
- Loše zagrevanje
- Nedovoljno ili loše zagrevanje pre aktivnosti može dovesti do povrede mišića, tetiva i zglobova.
- Pretreniranost
- Preterana fizička aktivnost, bez adekvatnog odmora i oporavka, može dovesti do pretreniranosti i povreda. Na primer, teniser koji igra satima svaki dan bez dovoljno odmora može doživeti povredu ramena ili lakta.
- Loša tehnika
- Loša tehnika izvođenja pokreta ili kretanja može dovesti do povrede. Na primer, nepravilno izvođenje sklekova može dovesti do povrede ramena ili leđa (više o Bolu u donjem delu leđa ovde!).
- Neodgovarajuća oprema
- Korišćenje neodgovarajuće opreme ili opreme koja je dotrajala može dovesti do povrede.
- Nepovoljni uslovi
- Nepovoljni vremenski uslovi, kao što su led, sneg, kiša ili vrućina, mogu povećati rizik od povrede. Primer: košarkaš koji igra na klizavom terenu može doživeti povredu zglobova.
- Nedostatak pripreme
- Nedovoljno pripreme pre početka aktivnosti može dovesti do povrede.
- Genetika
- Određene genetske predispozicije mogu povećati rizik od povrede. Na primer, neki ljudi su skloniji povredama zglobova ili tetiva zbog njihove genetske predispozicije.
- Neadekvatna ishrana
- Nezdrava ishrana ili nedostatak adekvatne ishrane može dovesti do oslabljenih mišića i tetiva, što povećava rizik od povrede.
- Stres
- Visok nivo stresa može dovesti do povećanog rizika od povrede, jer smanjuje pažnju i fokusiranost na aktivnost. Sportista koji je pod velikim stresom zbog takmičenja ili drugih faktora može doživeti povredu zbog manjka koncentracije.
- Saniranje prethodne povrede
- Ako sportista nije adekvatno lečio prethodnu povredu, ili nije dao dovoljno vremena za oporavak, to može dovesti do ponovne povrede ili povrede drugog dela tela.
Ovi primeri pokazuju kako različiti faktori mogu doprineti nastanku sportske povrede. Važno je prepoznati ove faktore i preduzeti mere opreza kako bi se rizik od povrede smanjio.

Koje su to najčešće sportske povrede? Kako nastaju?
Povrede u sportu, videli smo, mogu da budu uzrokovane brojnim faktorima. U nastavku su navedene najčešće sportske povrede sa primerima i objašnjenjima za svaku.
- Povreda kolena
- Povrede kolena su vrlo uobičajene u sportovima koji uključuju nagla zaustavljanja, okretanje i skakanje, poput košarke, fudbala i odbojke. Najčešće povrede kolena uključuju pucanje prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL), pucanje unutrašnje i spoljašnje kolateralne veze, kao i oštećenje hrskavice.
- Povreda ramena
- Sportisti koji se bave sportovima koji zahtevaju aktivnosti poput bacanja i podizanja tereta, kao što su bejzbol i dizačke discipline, često su izloženi povredama ramena. Najčešće povrede ramena uključuju pucanje tetive nadlaktice (rotatorne manžetne), dislokaciju ramena, kao i oštećenje tetive bicepsa.
- Povreda skočnog zgloba
- Povrede skočnog zgloba su vrlo uobičajene u sportovima koji uključuju skakanje, trčanje i nagla zaustavljanja, poput košarke, fudbala i odbojke. Najčešće povrede skočnog zgloba uključuju istezanje ligamenata, dislokaciju zgloba i prelom kosti.
- Povreda tetiva
- Tetive povezuju mišiće sa kostima i često su podložne povredama u sportovima koji zahtevaju brze promene pravca, nagla zaustavljanja i skakanje. Najčešće povrede tetiva uključuju istezanje tetiva, suzenje tetiva ili potpuno pucanje tetiva, kao što je pucanje Ahilove tetive.
- Ahilova tetiva je najveća i najjača tetiva u telu, a nalazi se na zadnjoj strani potkolenice. Oštećenje Ahilove tetive se često javlja kod sportista koji se bave skokovima, sprintom ili drugim aktivnostima koje zahtevaju nagli start ili zaustavljanje. Ova povreda može da bude u vidu kidanja, istezanja ili rupture tetive.
- Povreda mišića
- Sportisti koji se bave sportovima koji zahtevaju brze pokrete, kao što su sprint i skok, često su izloženi povredama mišića. Najčešće povrede mišića uključuju istezanje mišića, naprsnuće mišića ili potpuno pucanje mišića.
- Povreda lakta
- Sportisti koji igraju sportove koji zahtevaju ponavljajuće pokrete ruke, kao što su tenis i golfovi, često su izloženi povredama lakta. Najčešće povrede lakta uključuju teniski lakat, golfovski lakat i sindrom kubitalnog kanala.
- Povreda glave
- Sportisti koji igraju sportove koji uključuju fizički kontakt, kao što su fudbal, hokej i ragbi, često su izloženi povredama glave. Najčešće povrede glave uključuju potres mozga, kontuziju glave i lom lobanje.
- Povreda stopala
- Sportisti koji igraju sportove koji zahtevaju trčanje i brze promene pravca, kao što su fudbal, košarka i tenis, često su izloženi povredama stopala. Najčešće povrede stopala uključuju istezanje ligamenata stopala, prelome kostiju stopala i naprsnuće Ahilove tetive.
- Povreda leđa
- Sportisti koji se bave sportovima koji zahtevaju ponavljajuće pokrete, kao što su golf i boks, ili sportovi koji zahtevaju skakanje i okretanje, kao što su košarka i odbojka, često su izloženi povredama leđa. Najčešće povrede leđa uključuju herniju diska, istezanje mišića leđa i spondilolizu.
- Istezanje zadnje lože
- Zadnja loža je grupa mišića na zadnjoj strani natkolenice, koja se često isteže prilikom trčanja ili skakanja. Ova povreda može da bude blaga ili ozbiljna, zavisno od stepena istezanja mišića.
- Istegnuće prepone
- Istegnuće prepone se obično javlja kod sportista koji se bave brzim i agilnim sportovima, poput fudbala, košarke ili tenisa. Ova povreda može da bude veoma bolna i zahteva duži period oporavka.
- Povreda ligamenata
- Ligamenti su vezivna tkiva koja spajaju kosti i omogućavaju stabilnost zglobova. Oštećenje ligamenata se često javlja kod sportista koji se bave sportovima koji zahtevaju naglo promene pravca kretanja, kao što su fudbal, košarka ili tenis.
- Povreda prstiju
- Povrede prstiju se često javljaju kod sportista koji se bave sportovima koji zahtevaju hvatanje, bacanje ili udaranje lopte, kao što su bejzbol, fudbal ili odbojka.
- Povreda šake
- Povreda šake se često javlja kod sportista koji se bave sportovima koji zahtevaju udaranje, hvatanje ili bacanje lopte, kao što su boks, bejzbol ili rukomet.
- Povreda zgloba
- Oštećenje zgloba se može javiti u bilo kojem delu tela i obično je uzrokovano prekomernim naporom ili lošom tehnikom kod određene vežbe. Ova povreda se često javlja kod sportova koji zahtevaju brze promene pravca kretanja, poput tenisa, košarke ili fudbala.
U zaključku, sportske povrede su sastavni deo bavljenja sportom i često su neizbežne, ali postoje načini da se rizik od povreda smanji. Ipak, kada dođe do povrede, važno je odmah potražiti lekarsku pomoć i pridržavati se uputstava fizioterapeuta kako bi se povreda što pre izlečila i sportista se vratio na teren.

Kako sprečiti nastanak sportske povrede?
Prevencija sportskih povreda je ključna za održavanje dobrog zdravlja i uspeha u sportu. Kao najbolji načini su se pokazali:
- Zagrevanje pre treninga i utakmice: Uvek se dobro zagrejte pre nego što počnete sa aktivnostima koje će opteretiti vaše telo. Ovo će povećati cirkulaciju krvi i smanjiti rizik od povrede.
- Istezanje nakon treninga: Nakon završetka treninga ili utakmice, važno je istegnuti mišiće kako bi se smanjila napetost i povećala fleksibilnost.
- Upotreba adekvatne opreme: Koristite odgovarajuću opremu koja je prilagođena vašem telu i aktivnosti koju ćete izvoditi. Ovo uključuje sportsku obuću, štitnike, rukavice i ostalu zaštitnu opremu.
- Pravilna tehnika: Naučite pravilnu tehniku izvođenja aktivnosti i držite se nje tokom treninga i utakmice. Ovo će pomoći u sprečavanju povreda koje se mogu pojaviti usled loše tehnike.
- Postepeno povećavanje intenziteta: Postepeno povećavajte intenzitet treninga kako biste dali vremena telu da se prilagodi. Prevelika količina aktivnosti može dovesti do povreda.
- Pauziranje kada osetite bol: Prestanite sa aktivnostima ako osetite bol ili nelagodu. Nastavljanje aktivnosti kada se oseti bol može dovesti do ozbiljne povrede.
- Povećanje snage i fleksibilnosti: Povećanje snage mišića i fleksibilnosti smanjuje rizik od povrede jer telo postaje manje podložno naprezanju i ukočenosti.
- Redovne pauze: Pravite pauze tokom treninga kako biste dali vremena telu da se odmori i oporavi. Preterano izlaganje telo stresu može dovesti do povrede.
- Adekvatna ishrana: Uzimanje adekvatne ishrane sa dovoljno hranljivih sastojaka pomoći će u održavanju mišićne mase i sprečavanju povreda.
- Održavanje zdravog načina života: Održavanje zdravog načina života sa dovoljno sna, hidratacije i izbegavanjem loših navika kao što su pušenje i alkoholizam može pomoći u sprečavanju povreda i održavanju zdravlja.
Sveukupno gledano, prevencija sportskih povreda je ključna za održavanje dobrog zdravlja i uspeha u sportu. Sve ove mere su međusobno povezane i doprinose zdravom i sigurnom sportskom iskustvu. Implementiranje ovih mera ne samo da će smanjiti rizik od povrede, već će pomoći sportistima da postignu bolje rezultate, unaprede svoju fizičku spremu i produže svoju sportsku karijeru.
Koje su najbolje terapije za oporavak od sportske povrede? Šta je sportska rehabilitacija?
Sport je sjajan način da ostanete zdravi i aktivni, ali može doći do povreda. Od manjih nagnječenja do ozbiljnijih fraktura, sportske povrede mogu biti vrlo bolne i ograničavajuće. Srećom, postoji mnogo terapija koje vam mogu pomoći u brzom oporavku. Kao najbolje terapije ističu se:
- Fizikalna terapija: Fizikalna terapija je jedna od najboljih terapija za sportske povrede. Fizioterapeut će vam pomoći da ojačate mišiće, poboljšate raspon pokreta i smanjite bol. Fizikalna terapija može uključivati vežbe, istezanje i masažu, kao i primenu toplote i hladnoće. Sportska rehabilitacija je sastavni deo terapeutskog tretmana a služi se različitim, taktično primenjenim agensima koji ubrzavaju i čine oporavak od sportskih povreda, sigurnim i bezbednim procesom.
- Masaža: Masaža se koristi za smanjenje napetosti u mišićima i poboljšanje protoka krvi. Ova terapija takođe može pomoći u smanjenju bola i uklanjanju otoka nakon povrede. Masaža se može izvoditi ručno ili primenom masažnih uređaja.
- Akupunktura: Akupunktura je tradicionalna kineska terapija koja se koristi za smanjenje bola i poboljšanje protoka energije u telu. Tanki igle se umetaju u određene tačke na telu kako bi se postigao terapeutski efekat.
- Kiropraktika: Kiropraktika je terapija koja se koristi za lečenje problema sa kičmom i zglobovima. Kiropraktičari koriste manipulaciju kičme i zglobova kako bi poboljšali pokretljivost i smanjili bol.
- Elektroterapija: Elektroterapija koristi električne impulse za smanjenje bola i ubrzavanje procesa ozdravljenja. Ova terapija se može primeniti na različite načine, uključujući primenu elektroda na koži ili korišćenje posebnih uređaja.
- Kineska masaža: Kineska masaža, poznata i kao tuina, je terapija koja se koristi za smanjenje bola i poboljšanje protoka energije u telu. Ova terapija uključuje masažu, istezanje i primenu pritiska na određene tačke na telu.
- Krioterapija: Krioterapija koristi ekstremno niske temperature za smanjenje bola i otoka nakon povrede. Ova terapija može uključivati primenu leda, kupke sa ledom ili korišćenje specijalnih komora sa niskom temperaturom.
- Pilates: Pilates je vrsta vežbanja koja se fokusira na jačanje mišića trupa i poboljšanje pokretljivosti. Ova terapija može pomoći u sprečavanju budućih povreda i poboljšanju opšteg zdravlja.
- Kineziotaping: Kineziotaping je tehnika koja koristi poseban trak za lepljenje kako bi se stabilizovale mišićne grupe i smanjila bol. Traka se primenjuje na kožu i može ostati na telu nekoliko dana.
- Hidroterapija: Hidroterapija koristi vodu za smanjenje bola i poboljšanje pokretljivosti. Ova terapija se može primenjivati kroz plivanje, vežbanje u bazenu ili lečenje u specijalnim hidromasažnim kadama.
Sve ove terapije mogu biti korisne u lečenju sportskih povreda. Međutim, pre nego što počnete sa bilo kojom od ovih terapija, važno je da se konsultujete sa svojim lekarom ili fizioterapeutom. Oni će vam pomoći da izaberete terapiju koja je najbolja za vašu specifičnu povredu i da osigurate da se pravilno primenjuje. Takođe je važno da se pridržavate propisanih uputstava za rehabilitaciju kako biste se što brže oporavili i vratili se svom omiljenom sportu.
Fizioterapija je ključni element u procesu oporavka od sportske povrede, a uz pomoć stručnog i iskusnog fizioterapeuta, oporavak je sigurniji i efikasniji. Namerno pišemo sigurniji (a ne brži) jer je prevremeno vraćanje sportu, ukoliko se telo nije u potpunosti oporavilo i osnažilo – često recept za ponovno povređivanje.
Fizioterapeut sa obimnim znanjem o ljudskom telu i načinu funkcionisanja mišića i kostiju pažljivo analizira svaki slučaj, utvrđuje uzrok problema i kreira program rehabilitacije koji odgovara specifičnim potrebama svakog pacijenta. Fizikalna terapija i rehabilitacija sportskih povreda koristi se različitim tehnikama i metodama, uključujući vežbe za jačanje mišića, masažu, istezanje, elektroterapiju i druge tehnike, u zavisnosti od vrste povrede.

Rehabilitacija sportskih povreda zahteva:
- Stručno znanje: Duboko razumevanje anatomije, biomehanike i fiziologije tela u kontekstu sportskih povreda. Potrebno je opšitno znanje radi procene specifičnih potreba i izrade personalizovanog programa vežbi za prevenciju ili saniranje sportskih povreda.
- Individualizovani pristup: Na osnovu medicinskih nalaza i stručne procene fizioterapeut će vam pružiti smernice i ukazati vam na taktike i vežbe koje su najefikasnije za vaše telo i sport.
- Procena pokreta: Jedan od ključnih aspekata prevencije sportskih povreda je analiza i procena vaših pokreta. Fizioterapeut Nikola Sučević će pažljivo proceniti vašu tehniku izvođenja pokreta, identifikovati eventualne disbalanse ili slabosti i preporučiti vežbe za ispravljanje tih problema.
- Pravilan napredak: Smernice o pravilnom napretku u vežbama, praćenje napretka rehabilitacionog procesa i njegovo prilagođavanje omogućavaju siguran, postepen napredak, povećanje intenziteta i opterećenja tela – bez rizika od povrede.
- Rešavanje postojećih problema: Ako već imate neku sportsku povredu ili bol, fizioterapeut Nikola Sučević će vam pružiti terapiju i vežbe za rehabilitaciju. Njegovo stručno znanje će vam pomoći da se oporavite od povrede i smanjite rizik od ponovne pojave.
Poseta fizioterapeutu omogućava vam da dobijete prilagođene smernice, individualnu podršku i stručno vođstvo u vezi sa prevencijom sportskih povreda. Sportska rehabilitacija je više od tretmana, treninga ili oporavka. To je edukativni, aktivni fizički proces koji vam može pomoći na duge staze – da izgradite snažno, izdržljivo telo koje je otporno na povrede. Ne čekajte povredu, napravite prvi korak ka očuvanju vašeg zdravlja i postizanju vrhunskih sportskih performansi.