ZGLOB KOLENA
Zglob kolena i sve što ste želeli da znate o potencijalnim uzrocima bola u kolenu. Razumevanjem složenog sistema zgloba kolena možemo bolje razumeti povrede i traume koje na njemu mogu nastati. Više o: rehabilitacionim pristupu, značaju specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije. Uloga i važnost fizikalne terapije od trenuutka povrede do potpunog oporavka.
Uvod
Zglob kolena je najveći i najsloženiji zglob ljudskog tela. U funkcionalnom lancu donjeg ekstremiteta predstavlja ključnu sponu za obezbeđivanje uspravnog hoda. Služi za zaštitu tela i amortizovanja potresa pri kontaktu sa tlom. Koleno karakteriše hod do te mere, da ga svojom složenošću može poistovetiti sa ličnošću. Sa druge strane, zbog svoje kompleksne i suptilne građe, zglob kolena je veoma podložan povredama. Samim tim, koleno je čest predmet brojnih morfoloških i biomehaničkih proučavanja još od začetka medicine.
Istorija istraživanja zgloba kolena
Prvi opis povreda i iščašenja kolena dao je Hipokrat (V vek pre n.e.) u svom delu O zglobovima. Klaudije Galen (131-201 god.) je prvi istakao značaj LCA i dao njegov anatomski opis. Kasnije je Leonardo da Vinči (1452-1519 god.) pored anatomskih crteža kolena, konstruisao aparate i proteze kod kojih su uzeti u obzir i fiziološki pokreti kolena. Prvi biomehaničku pristup opisu zgloba kolena dali su 1836 god. Braća Weber. Od tada i počinje pravo interesovanje za problem kolenog zgloba, da bi se danas rezultati brojnih i opsežnih istraživanja sa uspehom primenjivali kod neoperativnog lečenja povreda zgloba kolena. Do današnjih dana, anatomski oblik i struktura zgloba kolena ostaju predmet najintenzivnijih morfoloških proučavanja i biomehaničkih studija u osteoartikularnoj patologiju uopšte.
Konstrukcija kolena
Koštanu konstrukciju zgloba kolena čine kondilarne površine butne kosti i golenjača. Upotpunjava je ekstenzorni mehanizam koji čine četvoroglavi mišić buta, patela i njen pripojni ligament, deo prednjeg vertikalnog lanca jednog od ključnih regulatora statike i dinamike čovečijeg tela. Ligamentarni kompleks zgloba kolena je predstavlja mehanički najsloženiji zglobni ligamentarni sklop. Njegova fibrozno –kolagena vlakna obezbeđuju solidnost i kompakciju zgloba, i štite ga od uganuća. U sklopu sa ostalim mekim tkivima, ligamenti obezbeđuju kolenu potrebnu stabilnost. Zbog toga su ligamentarne povrede kolena, više nego u bilo kojem drugom zglobu, suštinski problem pri kontroli pokreta. Ligamentarna stabilnost je neophodna za postizanje stabilnosti celovite funkcije delova zgloba, što se naziva funkcionalnim integritetom. Njen drugi zadatak je refleksogena uloga koja utiče na propriocepciju kolenog zgloba, na statičku i dinamičku stabilnost noge.
Povrede kolena
Poslednjih decenija došlo je do naglog porasta broja pacijenata sa povredama kolena. Zatim, i do promena u shvatanju nastanka lezija kolena, njihovih posledica i načina lečenja. Među povredama kolena povrede mekih tkiva imaju poseban značaj, obzirom da se javljaju veoma često i to kod produktivnog dela stanovništva. Problemi primene određenih rehabilitacionih procedura otvaraju za istraživače značajne mogućnosti u tretmanu povreda mekih tkiva kolena. Zbog potrebe brzog saniranja ovih povreda i funkcionalnog osposobljavanja pacijenata, neophodan je pravilan izbor najefikasnijeg rehabilitacionog tretmana.
Sportska povreda kolena
Zglob kolena izložen je čestim povredama u sportu. Gotovo da nema sportske discipline, niti u ekipnom niti u individualnom takmičenju, gde koleno nije veoma opterećeno i ugroženo povredom. Ovo se naročito odnosi na fudbal, a zatim i na rukomet, košarku, ragbi, skijanje, tenis kao i na neke individualne kontaktne sportove kao što je džudo. U trenažnim i takmičarskim uslovima gotovo čitav ligamentarni aparat kolena je podvrgnut konstantnom opterećenju i ponavaljanim traumama koje mogu da dovedu do različitih povreda koje se mogu završiti sa velikom merom disabiliteta u sportu.
Izloženost meniskusa u sportu
Poznato je da meniskusi imaju veoma važne funkcije u zglobu kolene te da će i najmanji nedostatak tkiva umnogome ograničiti funciju kolena i noge pogotovo u zahtevnim sportskim disciplinama. Nakon povrede i operativnog zahvata umogome se povećava dejstvo kompresivnih sila na hrskavicu dok je refleks odbrambene kontrakcije zgloba znatno umanjen na povređenom i operisanom kolenu. Povrede meniskusa često zahtevaju dugotrajan oporavak koji može da dosegne period i do 9 meseci.
Anatomija kolena
Od svih zglobova ekstremiteta koleno je najviše ispitivano. To je zglob veoma složene strukture. Sadrži više anatomskih elemenata mekog, hrskavičavog i koštanog tkiva, veoma značajnih za funkciju zgloba. Tokom dnevnih, profesionalnih i sportskih aktivnosti koleno podnosi velike napore složenih stresova. Izdržava istezanja, kompresije, trenja i uvrtanja koji se kompenzuju sinhronizovanom funkcijom svih sastavnih delova. Zglob kolena je najveći i najsloženiji zglob ljudskog tela. U funkcionalnom lancu donjeg ekstremiteta predstavlja ključnu sponu koja obezbeđuje uspravan hod, ublažava korak i oslonac. Zbog kompleksnosti svoje građe, do današnjeg dana, anatomski oblik i struktura zgloba kolena ostaju predmet najintenzivnijih morfoloških proučavanja i biomehaničkih studija u osteoartikularnoj patologji uopšte.
Delovi kolena
Za normalno funkcionisanje kolena neophodan je anatomski i funkcionalni integritet svih delova zgloba kolena, koji omogućavaju sklad pokreta i stabilnosti. Pri svakom pokretu učesvuju koštani elementi zgloba kolena, kao i meke strukture kolena – mišići – aktivni stabilizatori i kapsulo – ligamentarni aparat – pasivni stabilizatori i meniskusi. Anatomska definicija kolena je određena činjenicom da koleno povezuje natkolenicu i potkolenicu. Ovaj složeni aparat čine: zglob kolena, patofemoralni zglob, proksimalni tibio-febularni zglob i meka tkiva koja ih okružuju.
(Članak je deo specijalističkog rada N. Sučevića. Sledeći deo članka će obraditi: koštanu, mišićnu i ligamentarnu strukturu kolena.)